PRAKSA SRBIJE U REŠAVANJU PITANJA ROMSKE NACIONALNE MANJINE

Članci su u radjeni u okviru realizacije programa „Romska perspektiva“ koji se finansira iz budžeta Republike Srbije – Kancelarije za ljudska i manjinska prava, a sprovodi se u okviru programa „Unapređenje položaja Roma i Romkinja u Republici Srbiji za 2020. godinu“.

Stavovi izneti u ovim člancima predstavljaju stavove autora i njihovih saradnika, tj. ne predstavljaju nužno zvanični stav Kancelarije za ljudska i manjinska prava.

 

Republika Srbija je prepoznata kao dobar primer prakse u rešavanju pitanja „pravno nevidljivih lica“, te u tom smislu možemo da podelimo naše iskustvo i predstavimo rezultate koje smo zajedničkim naporima ostvarili u borbi protiv apatridije. Tu pre svega mislimo na rezultate u obezbeđivanju dokumenata građanima romske nacionalnosti. Imajući u vidu da su u prethodnim godinama lična dokumenta obezbeđena za više od 25.000 građana romske nacionalnosti, rešavanje ovog pitanja više nije predmet streteških dokumenata u Srbiji. Napredak u rešavanju ovog pitanja pozdravila je i Evropska komisija u okviru zajedničkih seminara sa Vladom Republike Srbije koji su posvećeni socijalnom uključivanju Roma i Romkinja u Republici Srbiji, kao i ugovorna tela UN-a prilikom razmatranja državnih izveštaja o primeni konvencija o ljudskim pravima.
Sistemskim rešenjima sadržanim u normativnom okviru Republike Srbije omogućeno je da, u skladu sa pravom garantovanim Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravima deteta, svako lice rođeno na teritoriji Republike Srbije bude upisano u matičnu knjigu rođenih. Tako je, pored Zakona o matičnim knjigama iz 2009. godine, koji je uveo značajne novine u ovu oblast obezbeđujući lakše i brže ostvarivanje prava građana uz poštovanje zakonitosti postupka i pravne sigurnosti kada je u pitanju upis u matične knjige, donošenjem Zakona o dopuni Zakona o vanparničnom postupku iz 2012. godine, upotpunjen pravni okvir u ostvarivanju prava na upis u matičnu knjigu rođenih, saglasno kome lica koja nisu upisana u matičnu knjigu rođenih, a vreme i mesto svog rođenja ne mogu dokazati na način predviđen propisima o matičnim knjigama, svoje pravo mogu ostvariti u sudskom postupku. Osim toga, 2011. godine izmenjen je i Zakon o prebivalištu i boravišu građana, a u cilju primene ovog zakona, 2012. godine donet je Pravilnik o obrascu prijave prebivališta na adresi ustanove, odnosno centra za socijalni rad.
Radi ilustracije opsega preduzetih aktivnosti i ostvarenih rezultata možemo izneti podatke o broju zahteva za naknadni upis činjenice rođenja u matičnu knjigu rođenih koji su primljeni i rešeni u periodu od 2009. zaključno sa 2016. godinom. Naime, najveći broj zahteva primljen je u 2009. godini 9.573 i 2010. godini 7.996 zahteva. U 2011. godini broj zahteva iznosio je 774, u 2012. godini 1.552, u 2013. godini 784 zahteva, u 2014. godini 419 zahteva, u 2015. godini rešeno je 1.072 zahteva za naknadni upis činjenice rođenja u matičnu knjigu rođenih i u 2016. godini rešeno je 1.330 zahteva za naknadni upis činjenice rođenja u matičnu knjigu rođenih. Ostali upisi u matičnu knjigu rođenih u navedenim godinama izvršeni su u zakonskom roku za prijavu te činjenice.
Takođe, određeni broj lica koja činjenicu rođenja nisu mogla da dokažu u upravnom postupku, pravo na upis u matičnu knjigu rođenih ostvarila su u skladu sa odredbama Zakona o dopunama Zakona o vanparničnom postupku (utvrđivanje vremena i mesta rođenja). Prema podacima dobijenim od Ministarstva pravde, u 2014. godini rešeno je 149 predloga za utvrđivanje vremena i mesta rođenja, a u 2015. godini – 264 predloga za utvrđivanje vremena i mesta rođenja.
Budući da je svim građanima Republike Srbije koji nemaju stalno stanovanje po nekom od pravnih osnova, omogućena prijava prebivališta donošenjem rešenja o utvrđivanju prebivališta na adresi centra za socijalni rad na čijem području se nalazi, odnosno ustanove u kojoj je građanin trajno smešten, uz prijavu građanina ustanovi odnosno centru za socijalni rad da će njegova adresa biti na adresi ustanove odnosno centra. Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja je, u cilju rešavanja problema sa kojima se suočavaju pripadnici romske nacionalne manjine koji se odnose na lični status građana, usmerilo aktivnosti na uspostavljanje dobre prakse u primeni unapređenog normativnog okvira i shodno tome je izdalo obavezujuća uputstva centrima za socijalni rad radi obezbeđenja ujednačenog postupanja organa starateljstva u vezi sa primenom propisa.
Od stupanja na snagu Pravilnika o obrascu prijave prebivališta na adresi ustanove, odnosno centra za socijalni rad do 31. decembra 2016. godine, Ministarstvo unutrašnjih poslova je za 1.944 lica, od kojih većina živi u neformalnim naseljima, rešenjima utvrdilo prebivalište na adresi nadležnih centara za socijalni rad, nakon čega su im izdata i lična dokumenta, dok je isti postupak sproveden u 2017. godini za 506 lica.
Osim toga, u periodu od 2012. zaključno sa 2016. godinom rešeno je po zahtevima za prijem u državljanstvo Republike Srbije 112.897 lica, pri čemu je broj rešenih zahteva lica iz bivših republika SFRJ 88.108.
Pored sistemskih rešenja sadržanih u normativnom i strateškom okviru, radi rešavanja pitanja upisa u matičnu knjigu rođenih za lica koji do sada nisu upisani u tu evidenciju, prepoznata je potreba uspostavljanja osnova bliže saradnje planiranja i realizacije mera nadležnih državnih organa, međunarodnih institucija i nevladinog sektora, koje su za cilj imale pružanje neposredne pomoći pripadnicima romske nacionalne manjine u postupku upisa u matične knjige, radi potpunog rešavanja ovog problema.
S tim u vezi, 2012. godine zaključen je Sporazum o razumevanju između Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, Zaštitnika građana i Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbeglice, čiji je zadatak bio da se koordiniranim aktivnostima u potpunosti reši pitanje upisa naših građana u matičnu knjigu rođenih ali i drugih prava iz ličnog statusa (kao što su pravo na državljanstvo, pravo na lično ime, ličnu kartu, prijavu prebivališta i dr).
Ovaj sporazum realizovan je 31. decembra 2016. godine sa ocenom svih učesnika ovog procesa da su sve postignute mere i aktivnosti u okviru ostvarene saradnje svih relevantnih subjekata, doprinele potpunom prevazilaženju problema u ostvarivanju prava na upis u matičnu knjigu rođenih, kao i drugih prava iz ličnog statusa.
U cilju daljeg usavršavanja u primeni propisa i ujednačavanju prakse u radu nadležnih organa održane su obuke: sudija u vezi sa primenom Zakona o dopunama Zakona o vanparničnom postupku – utvrđivanje vremena i mesta rođenja; matičara i zamenika matičara, kao i zaposlenih u centrima za socijalni rad i policijskim upravama Ministarstva unutrašnjih poslova u vezi sa sprovođenjem zakona i podzakonskih propisa koji uređuju upis činjenice i podataka u matične knjige u upravnom postupku i vanparničnom postupku, državljanstvo, prijavu prebivališta uz osvrt na oblast antidiskriminacije i dobre uprave.
Takođe, organizovane su obuke romskih koordinatora, zdravstvenih medijatorki, prosvetnih asistenata i predstavnika udruženja čija je oblast delovanja zaštita i unapređenje ljudskih i manjinskih prava kako bi se u skladu sa svojim mogućnostima uključili i doprineli rešavanju problema lica koja iz različitih razloga nisu bili upisani u matičnu knjigu rođenih.
Sprovedena je i kampanja za upoznavanje pripadnika romske nacionalne manjine sa načinom ostvarivanja prava na upis u matičnu knjigu rođenih u romskim naseljima širom Srbije. Pri tome, nastavljena je i identifikacija lica koja nisu upisana u matičnu knjigu rođenih, radi pružanja besplatne pomoći u postupcima pred nadležnim organima (matičarem ili sudom).
Pored toga, nadležni državni organ je uspostavio elektronske procedure u vođenju matične knjige rođenih i u okviru realizacije Projekta „Bebo dobro došla na svet“, a većina opštinskih, odnosno gradskih uprava na čijem području se nalaze porodilišta u potpunosti su prešle na rad elektronskog upisa činjenica i podataka u matičnu knjigu rođenih u okviru Centralnog sistema za elektronsko vođenje matičnih knjiga. Na ovaj način obezbeđena je unapređena koordinacija između nadležnih organa i ustanova kao i zakonito i delotvorno ostvarivanje, između ostalog, i prava na upis činjenice rođenja u matičnu knjigu rođenih u propisanom roku za prijavu te činjenice.
Jačanje institucionalnih kapaciteta na nivou Vlade, kao na nivou i lokalnih samouprava u prethodnom periodu omogućilo je da i pitanje ličnih dokumenata, kao osnova za pristup pravima bude efikasnije rešeno. U Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja formiran je poseban sektor koji prati politike inkluzije Roma. Uspostavljanjem Koordinacionog tela za praćenje realizacije Strategije za socijalno uključivanje Roma i Romkinja u Republici Srbiji do 2025. godine, stvoreni su preduslovi za usaglašavanje politike za inkluziju Roma i praćenje njihovog sprovođenje u praksi. Članovi ovog tela su ministri, šef pregovaračkog tima Srbije sa Evropskom unijom, direktor Kancelarije za ljudska i manjinska prava, predstavnici Ujedinjenih nacija, EU, romskih udruženja, Nacionalnog saveta romske nacionalne manjine i stručnjaci koji na operativnom nivou prate sprovođenje Strategije za socijalno uključivanje Roma i Romkinja u praksi.
Mobilni timovi za inkluziju Roma, kao mehanizam međusektorske saradnje na lokalu, doprineli su unapređenju položaja Roma, uključujući i pristup ličnim dokumentima građanima romske nacionalnosti. U okviru IPA 2012 programa „Evropska podrška za inkluziju Roma“ uspostavljeni su mobilni timovi u 20 jedinica lokalne samouprave, a čine ih predstavnici centara za socijalni rad, zdravstveni medijatori, pedagoški asistenti, koordinatori za inkluziju Roma i predstavnici Nacionalne službe za zapošljavanje, sa ciljem da krajnjim korisnicima efikasnije omoguće dostupnost usluga i ostvarivanje prava. Njihova uloga, kao mehanizma koji treba podržati i razvijati, prepoznata je u Strategiji za socijalno uključivanje Roma i Romkinja u Republici Srbiji za period od 2016. do 2025. godine. Usvajanjem ove strategije nastavljen je kontinuitet u radu na obezbeđivanju pristupa uslugama i boljem kvalitetu života građanima romske nacionalnosti, koji je započet sprovođenjem prethodnog strateškog dokumenta. Sistemskim merama podrške građanima romske nacionalnosti postignut je napredak u svim oblastima.

U procesu pridruživanja Republike Srbije EU do sada su održana četiri seminara o socijalnom uključivanju Roma i Romkinja u Republici Srbiji. Jedan od zaključaka na Seminaru održanog 19. oktobra 2017. godine je ocena EK da je Republika Srbija, ostvarila najveći napredak u obezbeđivanju prava pripadnicima romske nacionalne manjine na pristup ličnim dokumentima i da su uspostavljeni mehanizmi doveli do smanjenja broja lica koja nisu upisana u matičnu knjigu rođenih.
Na osnovu postignutih rezultata u ovoj oblasti, koji su prepoznati i priznati od strane relevantnih međunarodnih institucija, možemo izneti ocenu da je Republika Srbija pokazala na delu jedan od najboljih primera kako se širokom akcijom na najvišem nivou i multilateralnom saradnjom vladinog sektora, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija dolazi do rezultata u rešavanju jednog veoma važnog pitanja.