Месец: октобар 2022.

  • 10. Festival amaterske pozorišne režije – FAPOR, 3. novembar 2022.

    10. Festival amaterske pozorišne režije – FAPOR, 3. novembar 2022.

    Svečano otvaranje 10. Festivala amaterske pozorišne režije – FAPOR, 3. novembar 2022. u 19 sati u organizaciji Leskovačkog kulturnog centra uz podršku Grada Leskovca i Ministarstva kulture i informisanja republike Srbije. Festival se održava u periodu 3-9. novembar 2022.

    Jubilarni deseti FAPOR otvoriće glumac Slobodan Boda Ninković, nakon čega će publika imati priliku da pogleda predstavu NOĆ U KUĆI GOSPODINA KOLAKA u režiji irfana Mensura, igraju Slobodan Boda Ninković, Irfan Mensur i Vladimir Kerkez. Cena karte za ovu predstavu je 700 dinara.

    Nakon pristiglih četrnaest prijava za selekciju festivala, selektor Miodrag Dinulović odabrao je pet predstava koje su uvrštene u takmičarski program. Ekipe dolaze iz Čačka, Užica, Trstenika, Beograda i Prijepolja.

    Ovogodišnji žiri festivala radiće u sastavu Jana Maričić reditelj iz Beograda, Igor Pavlović glumac i reditelj iz Novog Sada i Maja Janković glumica iz Leskovca, umetnički direktor festivala je Dejan Tončić glumac.

    Revijalno će na zatvaranju 9. novembra biti predstava SVAKO TO MRZI HLADNO u produkciji DrAmatera Leskovačkog kultunog centra.

    U okviru pratećeg programa biće izložba fotografija MILOŠ ŽUTIĆ – GOSPODIN GLUME autorke Mirjane Odavić, Muzej pozorišne umetnosti iz Beograda,
    Zatim izložba kostima autora Borisa Čakširana koji će ujedno 4. novembra održati i radionicu – predavanje u 12 sati.

    Ove godine FAPOR je pripremio i program za najmlađe te će deci predškolskog uzrasta biti prezenotvana PRIČA O POZORIŠTU u utorak 8. novembra u 12 sati. O pozorištu će govoriti Maja Janković glumica.

    Ulaz za sve programe je besplatan osim za predstavu na otvaranju NOĆ U KUĆI GOSPODINA KOLAKA gde je cena 700 dinara.

  • Oktobarski likovni salon

    Oktobarski likovni salon

    U Galeriji Leskovačkog kulturnog centra u ponedeljak, 31. oktobra u 19 sati biće otvoren 60. Oktobarski likovni salon 2022. Stručni žiri u sastavu prof. dr Srđan Marković, istoričar umetnosti, dr Dragana Kovačić, muzejski savetnik – istoričar umetnosti Narodnog muzeja Srbije u Beogradu i Biljana Grković, muzejski savetnik – istoričar umetnosti Narodnog muzeja u Kruševcu, od prijavljenih 107 radova 53 autora odabrao je 50 dela 40 umetnika. Na svečanom otvaranju biće uručene nagrade za tri najbolja rada jubilarnog Oktobarskog salona.

  • U krupnom planu Radovan Vujović

    U krupnom planu Radovan Vujović

    Glumac Radovan Vujović gostovaće na tribini „U krupnom planu“ u petak, 28. oktobra u 19 sati u Leskovačkom kulturnom centru. Popularni glumac govoriće o ključnim ličnostima i događajima u svojoj karijeri. Radovan Vujović je ostvario niz upečatljivih uloga u pozorištu, na filmu i televiziji.

    Među njima su uloge u televizijskim serijama Vojna akademija, Koreni, Vreme zla, kao i u filmovima Šejtanov ratnik, Izgrednici i Bilo jednom u Srbiji. Dobitnik je prestižnih nagrada među kojima su Car Konstantin na Filmskim susretima u Nišu i godišnje nagrade Jugoslovenskog dramskog pozorišta.

     

  • U POTRAZI ZA ZELENIČETOM – 135 godina posle Pančića (VIDEO)

    U POTRAZI ZA ZELENIČETOM – 135 godina posle Pančića (VIDEO)

    Leto 2022. godine u Evropi je bilo najtoplije u poslednjih 500 godina sa rekordno visokim temperaturama i manjkom padavina.

    U sezonskom izveštaju Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije se navodi da je ovo leto bilo treće najtoplije u Srbiji od 1951. godine, toplija su bila samo leta 2012. i 2017. godine.

    Uticaji klimatskih promena na živi svet prate se istraživanjem određene biljne ili životinjske vrste ili određenih tipova vegetacija. Jedan od veoma senzibilnih objekata za praćenje klimatskih promena mogu da budu vrste koje se nalaze na granici prirodnog rasprostranjenja.

    Na takvim staništima, kao što je specijalni rezervat prirode Zeleničje, moguće je pratiti efekat uticaja klimatskih promena na širenje ili smanjenje njihovih areala, ili na promene vremena cvetanja, plodonošenja, sazrevanja ploda i slične fenološke promene.

  • U POTRAZI ZA ZELENIČETOM – Pokušaj snimanja filma pre 15 godina

    U POTRAZI ZA ZELENIČETOM – Pokušaj snimanja filma pre 15 godina

    Vredan je pažnje bio raniji pokušaj da se snimi naučno-popularni film uz finansijsku podršku resornog ministarstva u sklopu programa ekološke edukacije i popularizacije očuvanja prirodnog nasleđa naše zemlje, o čemu govori ovaj prilog.

    Ono što tada nije uspelo urodilo je plodom posle petnaest godina, stručno-popularnu video reportažu o obilasku 29. maja 2022. godine specijalnog rezervata prirode ZELENIČJE možete videti u narednoj objavi.

  • U POTRAZI ZA ZELENIČETOM – Nevladina organizacija i glasilo ZELENIČE

    U POTRAZI ZA ZELENIČETOM – Nevladina organizacija i glasilo ZELENIČE

    Osim botaničara, zeleniče je bilo ekološki podsticaj da grupa entuzijasta različitog uzrasta i profesionalnog opredeljenja osnuju istoimenu nevladinu organizaciju i pokrenu glasilo ZELENIČE.

    Članovi društva su u toku kratkog trajanja organizovali odlaske na lokalitet Kačer Zeleničje u vreme cvetanja zeleničeta.

    Članovi ekološkog društva „Zeleniče“ na staništu specijalnog rezervata prirode, jun 1997.

  • U POTRAZI ZA ZELENIČETOM – Istraživanje florističke retkosti u okolini Vlasotinca

    U POTRAZI ZA ZELENIČETOM – Istraživanje florističke retkosti u okolini Vlasotinca

    Kasnije diskusije o tome da li je cvetanje i plodonošenje zeleničeta rezultat revitalizacije vrste, pošto je stanište stavljeno pod zaštitu države 1950. godine kao strogi rezervat prirode, ili su u pitanju neki drugi razlozi još uvek nisu dovele do zadovoljavajućeg zaključka. Istorijat istraživanja utočišta zelenog usamaljenika, kako je zeleniče nazvao jedan od doajena proučavanja ovog srpskog endemo relikta, objavio je u eseju koji možete pročitati OVDE (klikni na link). Upravo zbog toga je potrebno posvetiti više pažnje u istraživanju ekologije zeleničeta i sličnih vrsta koje se nalaze na granici svog areala. Jedan rad O ISTRAŽIVANJU FLORISTIČKE RETKOSTI šire okoline rezervata prirode Kačer Zeleničje zaslužuje posebnu pažnju.

  • Retrospektivna izložba radova Dragoljuba Stankovića – Čivija

    Retrospektivna izložba radova Dragoljuba Stankovića – Čivija

    *PEDESET GODINA UMETNIČKOG STVARALAŠTVA*

    RETROSPEKTIVNA IZLOŽBA RADOVA DRAGOLjUBA STANKOVIĆA – ČIVIJA

     

    U galerijama Narodnog muzeja u Leskovcu će se u utorak, 25. oktobra sa početkom u 18 časova, svečano otvoriti retrospektivna izložba radova Dragoljuba Stankovića – Čivija.

    Dragoljub Stanković je rođen 1946 u Leskovcu. Školu za primenjene umetnosti „Đorđe Krtsić” završio u Nišu 1967. godine. Studije slikarstva završio je 1975. godine, u klasi Zorana Petrovića na Fakultetu za likovnu umetnost u Beogradu. Izlaže od 1968. godine i član je ULUSA-a od 1987.

    „Retrospektivnom izložbom slika Dragoljuba Stankovića želimo da obeležimo pet punih decenija njegovog stvaralačkog rada i izlaganja ne samo pred publikom rodnoga grada, već i daleko izvan njega. Slikar smirenog, intimističkog temperamenta, Stanković je svoj slikarski put započeo izvanrednim zavičajnim prizorima i motivima, u kojima je nastojao da iznova prikaže dopadljivost starog Leskovca, i lepotu njegovih pejzaža i predela“ – piše Živojin Prokopović, istoričar umetnosti i recezent izložbe.

  • U POTRAZI ZA ZELENIČETOM – Cvetanje i plodonošenje zeleničeta rezultat revitalizacije vrste?

    U POTRAZI ZA ZELENIČETOM – Cvetanje i plodonošenje zeleničeta rezultat revitalizacije vrste?

    Kasnije diskusije o tome da li je cvetanje i plodonošenje zeleničeta rezultat revitalizacije vrste, pošto je stanište stavljeno pod zaštitu države 1950. godine kao strogi rezervat prirode, ili su u pitanju neki drugi razlozi još uvek nisu dovele do zadovoljavajućeg zaključka. Istorijat istraživanja utočišta zelenog usamaljenika, kako je zeleniče nazvao jedan od doajena proučavanja ovog srpskog endemo relikta, objavio je u eseju koji možete pročitati u nastavku: