Dvosmerna komunikacija kod usvajanja budžeta gradova i opština

U poslednje dve decenije, javne rasprave su kao tekovina demokratskih zemalja, sve prisutnije u sistemu donošenja odluka. Ovo se posebno odnosi na donošenje važnih akata lokalnih samouprava (gradovi i opštine) kada su u pitanju statuti i budžeti istih. Ovaj princip je bio zasnovan uglavnom na lokalnim propisima i primenjivan je i pre donošenja zakonske obaveze. Do 2018 godine kada je zakonom o lokalnoj samoupravi uvedena obaveza organizovanja javnih rasprava, one se nisu sprovodile u svim lokalnim samoupravama i ne po istim pitanjima. Donošenjem Zakona o lokalnoj samoupravi, uvedena je obaveza organizovanja javnih rasprava i konsultativnog procesa kada su u pitanju akti od značaja za lokalnu samoupravu i to u postupku pripreme budžeta (u delu planiranja investicija), statuta, strateških planova razvoja, prostornih i urbanističkih planova, osnivanju, načinu izbora organa i radu lokalnih zajednica, službenoj upotrebi jezika i pisma nacionalnih manjina. Zakon o lokalnoj samoupravi obavezuje organizovanje javnih rasprava na nivou lokalnih samouprava kada su navedeni akti u pitanju i nema izuzetaka.

Ipak pojavljuje se jedan problem na koji se ne obraća pažnja, a to je nedorečenost zakona o lokalnim samoupravama. Naime Zakon obavezuje gradove i opštine da organizuju javnu raspravu, ali iako ih obavezuje nigde nisu predviđene sankcije za neispunjavanje obaveze. Zbog toga se često javlja slučaj da ne samo izostane konsultativni proces, već i kompletna rasprava o budžetu.

Predstavnici gradova i opština se pravdaju time da su građani nezainteresovani, ili da oni već imaju informacije šta građanima treba preko institucije mesnih zajednica. Međutim istraživanja koja je radilo udruženje „I Ja se Pitam“ su pokazala, da se poslednji zborovi građana na nivou mesnih zajednica, koji bi trebalo da budu ona mikro jedinica konsultativnog procesa, gde bi se čulo mišljenje građana o prioritetima za zajednicu nisu održavali i po dvadeset godina.

Opravdanje da građani nisu zainteresovani ne može se uzeti za ozbiljno jer imajući u vidu razuđenost teritorija, kao i mogućnost informisanja građana da daju svoje mišljenje o budžetu i drugim aktima je posebno u ruralnim sredinama pod znakom pitanja. Takođe organi lokalnih samouprava su servis građana i plaćeni su da građanima olakšaju život i organizaciju lokalnih zajednica, pa je potrebno da sama lokalna uprava pokaže zainteresovanost da građanima olakša učešće u odlučivanju kroz direktne sastanke na teritoriji lokalnih zajednica i naselja, posebno u procesu donošenja budžeta kada se odlučuje o procesima ne samo za narednu već za tri godine.

Takođe da bi se javna rasprava o budžetu sprovela po principu transparentnosti neophodno je pravovremeno i objektivno informisanje građana o vremenu, mestu, kao i predlogu budžeta, posebno u delu koji se odnosi na projekte.

Konsultativni proces pred javnu raspravu pretpostavlja davanje mogućnosti građanima da daju svoje predloge pred završnu sednicu kroz dvosmernu komunikaciju i direktno sučeljavanje stručnih službi sa njima, kako bi nacrt budžeta uzeo u obzir stvarne potrebe i prioritete i to uskladio sa planovima. Sama završna centralna javna rasprava treba samo da posluži za fino podešavanje nacrta budžeta koji bi zatim trebalo da se prosledi na usvajanje lokalnim skupštinama.

Kako bi ustvari trebalo da izgleda konsultativni proces:

  • Gradsko ili opštinsko veće koje od odeljenja za finansije dobija nacrt odluke o budžetu i određuje rok trajanja i komisiju za sprovođenje javne rasprave. Rok ne bi trebao da bude kraći od 20 dana.
  • U pozivu za javnu raspravu određuju se lokacije i termini u kojima će se otvoreni sastanci predstavnika lokalnih samouprava sa zainteresovanim građanima održati i taj poziv se prosleđuje medijima najmanje dva dana pred početak konsultativnog procesa.
  • Konsultativni proces obuhvata sastanke, zborove građana i konsultacije sa građanima na nivou mesnih zajednica, konsultacije sa udruženjima građana i konsultacije sa poslovnom zajednicom, u cilju boljeg međusobnog razumevanja potreba i mogućnosti budžetske realizacije projekata i finansiranja prioriteta.
  • Tek nakon ovog procesa je ispunjen uslov pravilne organizacije javne rasprave i nacrt budžeta nakon eventualnih izmena može da se predstavi na završnoj javnoj raspravi za fino podešavanje i kasnije prosleđivanje lokalnoj skupštini na usvajanje
  • Na taj način se učvršćuje poverenje između građana i organa upravljanja i stvara prostor za održivi razvoj lokalnih zajednica.

PROJEKAT „GRAĐANIN ODLUČUJE“ IMPLEMENTIRA RADIO „016“ A SUFINANSIRA VLADA ŠVAJCERSKE U OKVIRU PROGRAMA „ODGOVORNE LOKALNE FINANSIJE I UKLJUČIVANJE GRAĐANA“ A SPROVODI HELVETAS SWISS INTEROPERATION.

STAVOVI IZNETI U OVOM ČLANKU NUŽNO NE IZRAŽAVAJU STAVOVE ORGANA KOJI JE DODELIO SREDSTVA.