IN MEMORIAM Prof. dr Novica Ranđelović (1937 – 2023)

Novica Ranđelović biolog i profesor Univerziteta preminuo je 26. januara 2023. godine. Rođen je u 1937. godine u Topličkom Kočanu u opštini Doljevac. Osnovnu školu je pohađao u rodnom mestu, nižu gimnaziju u Pukovcu, a gimnaziju u Nišu. Studije biologije je završio na Prirodno-matematičkom fakultetu u Skoplju, a poslediplomske studije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Zagrebu gde je 1978 odbranio doktorsku disertaciju pod nazivom „Fitocenološko-ekološke karakteristike brdskih travnjaka jugoistočne Srbije“. Put ga je vodio od asistenta 1975. na Prirodno-matematičkom fakultetu u Prištini i predavača na Poljoprivrednom fakultetu u Prištini, docenta 1979. godine na Tehnološkom fakultetu u Leskovcu (Univerzitet u Nišu), a od 1995. godine već u zvanju redovnog profesora i na Fakultetu zaštite na radu Univerziteta u Nišu – smer zaštite životne sredine, gde izvodio nastavu na osnovnim i poslediplomskim studijama. Od 2000. godine, posle osnivanja Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Nišu osim nastave preuzima i radno mesto Upravnika odseka za biologiju sa ekologijom. Sa ovog radnog mesta profesor Ranđelović odlazi u penziju, a ostala je zabeležena njegova izjava: „Odlaskom u penziju prestaje moje profesorsko angažovanje, ali nema penzije za naučno-istraživački rad“. O tome govori da je pored florističkih i vegetacijskih istraživanja koje je vršio na području Srbije i Makedonije, bio i naš vodeći stručnjak za šafrane (Crocus). U monografiji „The genus Crocus L. in  Serbia“    (Ranđelović et al, 1990) i naučnom radu „A new species of Crocus from Yugoslavia“ (Ranđelović et al. 1990) obaveštena je naučna i stručna javnost o novoj vrsti šafrana Crocus rujanensis Ranđ. et Hill. Profesor Ranđelović je bio jedan od 22 vodeća stručnjaka u Jugoslaviji koji su učestvovali u velikom projektu izrade Vegetacijske karte Jugoslavije (1988-1992). Prvi je sa studentima u ekspediciji na planini Ostrozub 1983. godine otkrio da lovor-višnja (Prunus laurocerasus), u narodu poznatija kao zeleniče, cveta uprkos do tada vladajućem mišljenju – još od Josifa Pančića i Nedeljka Košanina – da ovaj endemorelikt na tom svom prirodnom staništu ne cveta.

Upravo je ova tema bila predmet poslednjeg projekta u kome je učestvovao profesor Novica Ranđelović. Naime, portal „Kultura juga“ je realizovao maja 2022. godine projekat „U potrazi za Zeleničetom – 135 godina posle Pančića“ u kome je profesor Novica Ranđelović dao doprinos kao koordinator projekta. Video prilog, reportažu o ekspediciji i kratak osvrt profesora Ranđelović o istorijatu istraživanja zeleničeta možete videti na portalu „Kultura juga“.